Sjećate se vremena kada je ugostiteljstvo bilo sinonim za glamur, putovanja i zanimljive, otkvačene ljude? Kada su mladi s nestrpljenjem iščekivali upis u ugostiteljsku školu, maštajući o karijeri u prestižnim restoranima i luksuznim hotelima? Danas, nažalost, slika je drugačija. Broj učenika u ugostiteljskim školama sve se više smanjuje, a zanimanje za konobarski posao gotovo da je izumrlo. Zašto se to dogodilo i što možemo učiniti da promijenimo ovu situaciju?
Pad interesa za ugostiteljske škole
Postoji nekoliko razloga zašto je interes za ugostiteljske škole opao. Jedan od glavnih razloga je promijenjena percepcija ugostiteljskog zanimanja. Dok se nekada smatralo prestižnim i dobro plaćenim poslom, danas se često povezuje s niskim plaćama, dugim radnim satima i fizički zahtjevnim poslom. Mladi su danas više usmjereni na online “karijere” kreatora digitalnog sadržaja i smatraju da ugostiteljstvo nije dovoljno dobar izbor. Pad interesa za ugostiteljske škole je kompleksno pitanje s brojnim čimbenicima koji na njega utječu. Hajmo malo detaljnije razmotriti zašto se to događa:
Tu su za početak ekonomski čimbenici:
- Niske plaće: Unatoč tome što ugostiteljstvo može biti vrlo unosno, posebno za one koji se uspiju probiti, početne plaće su često niske, a radni sati (pre)dugi.
- Nesigurnost posla: Sezonalnost posla, posebno u turističkim destinacijama, stvara nesigurnost kod mladih koji traže stabilno zaposlenje.
- Konkurencija jeftinije radne snage: Dolazak radnika iz drugih zemalja po nižim cijenama dodatno smanjuje atraktivnost ugostiteljstva za domaće mlade.
Zatim slijede socijalni čimbenici:
- Promijenjene vrijednosti: Mladi danas često teže za poslovima koji se smatraju prestižnijima, poput karijere u IT-u, dentalne škole ili ekonomije.
- Nedostatak poštovanja prema zanimanju: Konobari i drugi djelatnici u ugostiteljstvu često se suočavaju s nepoštovanjem i diskriminacijom, što odvraća mlade od ovog zanimanja.
- Nedostatak radne discipline: Ugostiteljstvo zahtijeva visoku razinu discipline, fleksibilnosti i spremnosti na rad vikendom i praznicima, što ne odgovara svim mladima.
I na kraju obrazovni čimbenici:
- Nedovoljna promocija zanimanja: Ugostiteljstvo se često nedovoljno promovira u školama i medijima, te se mladi ne informiraju o svim mogućnostima koje ovo zanimanje nudi.
- Zastarjele obrazovne programe: Mnogi obrazovni programi u ugostiteljstvu nisu dovoljno modernizirani i ne pripremaju učenike za izazove suvremenog ugostiteljstva.
- Nedostatak prakse: Učenici često nemaju dovoljno prilike za praktični rad u pravim ugostiteljskim objektima. Razno razni pajzli samo mogu odvratiti potencijalne kuhare i konobare od daljnjeg nastavka.
Zašto više nitko ne želi biti konobar?
Konobarski posao se često percipira kao nepoštovan i nedovoljno cijenjen. Znate i sami za onu izreku da “svatko danas može biti konobar”. Niske plaće, nepravilna radna vremena, nerijetko i verbalni napadi/uvrede od strane gostiju, sve su to čimbenici koji odvraćaju mlade ljude od ovog zanimanja. Konobarski posao se gotovo uvijek percipira kao manje vrijedan i manje prestižan u usporedbi s drugim zanimanjima. A opet morate imati na umu da je to i fizički izuzetno naporan posao. Rad u ugostiteljstvu, bilo kao konobar, slastičar ili kuhar je itekako fizički zahtjevan, što odbija mnoge mlade koji traže lakše poslove. A kao šlag na tortu, konobari su često izloženi neugodnim situacijama, verbalnim napadima te nedostatku poštovanja od strane gostiju.
A tu su i ekonomski čimbenici koji tjeraju mlade ljude od ideje da budu konobari
- Niske plaće: U usporedbi s drugim zanimanjima, plaće konobara su često niske, posebno u početku karijere. Ok bakša je tu, ali ju nitko ne garantira.
- Nepredvidivi radni sati: Konobari često rade nepravilno radno vrijeme, vikendom i praznicima, što otežava planiranje privatnog života.
Pad interesa za zanimanje konobara je složen problem koji zahtijeva sustavno rješenje. Kombinirajući napore svih dionika – države, obrazovnih institucija, ugostiteljskih udruga i samih ugostitelja – moguće je poboljšati imidž ovog zanimanja i privući nove generacije mladih ljudi.
No da bi mladi postali zainteresirani za ugostiteljstvo, potrebno je poduzeti niz mjera koje će promijeniti percepciju ovog zanimanja i učiniti ga privlačnim. Evo nekoliko prijedloga:
Prvi dio : Za početak je potrebno promijeniti percepciju ugostiteljstva
- Ugostiteljstvo kao kreativnost: Naglasiti da je ugostiteljstvo više od samo posluživanja hrane. To je umjetnost, kreativnost, inovacija. Može se organizirati natjecanja u kuhanju, mixologiji, dekoriranju stolova kako bi se pokazala ova kreativna strana.
- Ugostiteljstvo kao put do uspjeha: Istaknuti priče o uspješnim kuharicama i kuharima, sommelierima,barmenicama i barmenima, hotelijerima. Organizirati predavanja i radionice s uspješnim profesionalcima iz ugostiteljstva.Nešto poput TedTalka za sve ugostiteljske škole, gdje bi uspješni pojedinci iz svoje zajednice jednom mjesečno dolazili u škole i održali zanimljivo predavanje iz realnog sektora. To bi zatim bilo snimljeni i postavljeno online gdje bi svi učenici imali pristup tom materijalu. Pošto se danas najčešće sadržaj “konzumira” u video formatu mislim da bi ovo bilo odlično riješenje.
- Ugostiteljstvo kao globalna industrija: Naglasiti da ugostiteljstvo nudi mogućnosti za putovanja, upoznavanje različitih kultura i međunarodnu karijeru.
Drugi dio je jako bitan : Modernizacija obrazovanja
- Praktično usmjereni programi: Uvesti više praktičnog rada u škole, organizirati stažiranja u renomiranim restoranima i hotelima.
- Suvremene tehnologije: Uvesti najnovije tehnologije u nastavu, mnogi ne znaju kako koristiti sous-vide, a kamoli pacojet.
- Suradnja s renomiranim restoranima/hotelima : Uspostaviti čvršće veze između škola i ugostiteljskih objekata, organizirati zajedničke projekte na kojima chef i studenti zajedno rade. Primjerice, Sveta Nedelja ima Paradajz from paradise, te bbq vikend, ali ugostiteljska škola u Samoboru(pokriva i Sv.Nedelju) uopće u tome ne sudjeluje. Za to su isključivi krivci turistička zajednica, škola te sami gradovi kojima u suštini nije stalo.
Te treće, bitno je poboljšanje uvjeta rada
- Konkurentne plaće: Boriti se za bolje plaće za ugostiteljske radnike, posebno za one na početku karijere. Plaćanje na ruke, a prijava na minimalac za pedeset pa i više radnih sati tjedno, jednostavno mora nestati iz opće prakse.
- Fleksibilno radno vrijeme: Omogućiti veću fleksibilnost u radnom vremenu, posebno za mlade. Nitko ne želi, niti smije biti “rob” nekome. Pet radnih dana je ključ svega, no skoro svi ugostitelji to ignoriraju.
- Poštovanje i priznanje: Promovirati kulturu poštovanja prema ugostiteljskim radnicima. Prije je gost bio gost, a konobar domaćin. Postojalo je uzajamno poštovanje. Danas nažalost se svelo na to da je gost potrošač, a konobar posluga. To se mora promijeniti pod hitno.
Promocija ugostiteljstva
- Medijska kampanja: Organizirati medijske kampanje koje će prikazati ugostiteljstvo u pozitivnom svjetlu. Nijedna ugostiteljska škola nema nikakvu kampanju kako bi privukla potencijalne učenike. Jbg plaća ide bilo šest učenika ili šezdeset.
- Socijalni mediji: Koristiti društvene mreže za promociju zanimljivih priča iz ugostiteljstva. Jednom kad završiš ugostiteljsku školu, to je to. Više te se ni ne sjete. Šteta, koliko samo ima uspješnih primjera u ugostiteljstvu, svaka škola bi mogla imati svoje “zaštitno lice” koji mogao privlačiti potencijalne učenike.
- Suradnja s influencerima: Surađivati s popularnim kuharicama/kuharima, blogerima i kako bi promovirali ugostiteljstvo.
E sad, ostale mjere
- Mentorski programi: Spojiti iskusne profesionalce s mladim ljudima koji su zainteresirani za ugostiteljstvo.
- Natjecanja i festivali: Organizirati kulinarska natjecanja, festivale hrane i pića, kako bi se potaknula kreativnost i zainteresiranost za struku.
- Subvencije i stipendije: Uvesti stipendije i plaćena stažiranja za buduće ugostitelje.
Zaključak
Da bi se mladi zainteresirali za ugostiteljstvo, potrebno je promijeniti percepciju ovog zanimanja, modernizirati obrazovanje, poboljšati uvjete rada i intenzivirati promociju. Kombinirajući ove mjere, možemo stvoriti privlačno okruženje koje će privući mlade ljude u ovu dinamičnu i kreativnu industriju.
Ugostiteljstvo je mnogo više od samo posluživanja hrane i pića. To je umjetnost, znanost i posao koji zahtijeva strast, kreativnost i ljubav prema ljudima. Kako bismo vratili sjaj ugostiteljstvu, potrebno je zajednički raditi na promjeni percepcije ovog zanimanja i stvaranju boljih uvjeta za sve one koji rade u ovoj industriji.
Što vi mislite o budućnosti ugostiteljstva? Da li je tako i u Vašim državama ili je Hrvatska postala izolirani slučaj. Podijelite svoje mišljenje u facebook komentarima.
