Dok jesen polako prepušta svoje mjesto zimi, a hladnoća se uvlači u kosti, vrijeme je da se okrenemo jelima koja griju dušu i tijelo. A kaj bolje odgovara tom opisu od ričeta, tradicionalnog hrvatskog variva koje miriše na bakinu kuhinju i bezbrižno djetinjstvo.
Ričet je puno više od običnog jela. On je priča ispričana kroz generacije, simbol obiteljskih okupljanja i utjeha u hladnim zimskim danima. Njegova jednostavnost i bogatstvo okusa čine ga savršenim jelom za svaku priliku, bilo da se radi o klasičnom ručku ili gablecu s kolegama.
No kaj se to krije u loncu ričeta?
Osnovu ovog ukusnog variva čine ječam i grah, dva skromna sastojka koja zajedno stvaraju simfoniju okusa i tekstura. Ječam daje ričetu gustu i kremastu teksturu, dok grah doprinosi bogatstvu proteina i vlakana. No, tu nije kraj. Pravi ričet se ne može zamisliti bez suhog mesa te domaćih dimljenih kobasica koje jelu daje dubinu i dimljenu aromu. Slanina, kobasice, rebra – izbor je na vama. A da bi ričet bio još ukusniji, često se dodaje i povrće poput mrkve, luka, krumpira i celera.
Od kud sad to jelo?
Iako ne znam točno kada i kako je nastao, ričet je svakako jelo s dugom tradicijom u Hrvatskoj. Njegova popularnost se vjerojatno temelji na jednostavnosti pripreme, dostupnosti sastojaka i hranjivosti. Ipak, prema dostupnim informacijama na googlu, pronašao sam da se ričet prvi put spominje 1485. godine.
Tada je biskupu od Caorle u Gailtalu (Koruška, Austrija) u dvorcu Khünegg poslužen “ječam u masnoj juhi s mesom”. Ovo se smatra prvim pisanim spomenom jela koje nalikuje ričetu. Zanimljivo je da se ričet i danas zadržao na jelovnicima u Koruškoj, gdje se tradicionalno priprema s ječmom, mahunarkama, suhim mesom i začinima.
Iako se ovaj prvi spomen odnosi na područje današnje Austrije, važno je zapamtiti da su kroz povijest granice i kulturne razmjene bile fluidne, pa je vjerojatno da se slično jelo pripremalo i u drugim dijelovima regije, uključujući i Hrvatsku.
Zanimljivo je da se ričet prvi put spominje još u 15. stoljeću, kaj zapravo govori o njegovoj izuzetno dugoj tradiciji. Ovo jelo je vrlo vjerojatno stoljećima hranilo generacije i bilo neizostavan dio naše domaće kuhinje. Danas, ričet je pomalo zaboravljeno jelo koje čeka svoju renesansu i ponovni povratak na jelovnike.
“Ako misliš delat ričet bez kobasice, nemoj ga opće delat”
citat sa slike 🙂
Koje su to tajne savršenog ričeta:
Kao i kod svakog jela, i kod ričeta je ključno koristiti kvalitetne sastojke. Odaberite dobar ječam, ukusan grah i suho meso punog okusa. Ričet se kuha polako, na laganoj vatri, kako bi se okusi proželi i ječam omekšao. Ne žurite, uživajte u procesu. Ne bojte se eksperimentirati sa začinima. Lovorov list, papar, češnjak, kim – sve to može doprinijeti bogatstvu okusa.
Možda neki začini nisu tradicionalni no to neka vas ne spriječi da ih koristite. I na kraju, najvažniji sastojak svakog ričeta je ljubav. Uložite malo truda i pažnje, i vaše će jelo biti prava kulinarska poslastica.
Kako ga pripremiti?
Za početak slijedi nam priprema sastojaka:
- Namakanje ječma i graha preko noći skraćuje vrijeme kuhanja i poboljšava teksturu jela.
- Za bogatiji okus, koristite kombinaciju različitih vrsta suhog mesa poput slanine, kobasica, rebara ili šunke.
- Osim klasičnog luka i mrkve, u ričet možete dodati i drugo povrće poput celera, peršina, pastrnjaka ili krumpira.
- Eksperimentirajte sa začinima. Lovorov list, papar u zrnu, češnjak, kim, mažuran, pa čak i malo ljute paprike mogu dati ričetu poseban “štih”.
Sad idemo na kuhanje:
- Redoslijed dodavanja sastojaka: Prvo popržite luk i suho meso, zatim dodajte ječam i grah, a na kraju povrće.
- Polagano kuhanje: Ričet se kuha na laganoj vatri kako bi se okusi proželi i ječam omekšao, ali zašto?
Ričet se kuha polako iz nekoliko razloga. Za početak ječam je žitarica koja zahtijeva duže vrijeme kuhanja kako bi omekšala i postala probavljiva. Polagano kuhanje omogućuje ječmu da upije tekućinu i postane kremast, kaj je ključno za teksturu ričeta.
Polagano kuhanje omogućuje da se okusi svih sastojaka – ječma, graha, suhog mesa i povrća – dobro prožmu i stvore bogat i slojevit okus. Također zapamtite da grah i ječam sadrže vlakna koja mogu biti teško probavljiva. Polagano kuhanje pomaže u razgradnji tih vlakana, kaj jelo čini lakšim za probavu, a polagano kuhanje, uz povremeno miješanje, pomaže da se škrob iz ječma oslobodi i stvori kremasta tekstura koja je karakteristična za ričet. Tijekom kuhanja, po potrebi dolijevajte vodu ili temeljac kako bi ričet zadržao željenu gustoću.
U prošlosti se ričet često kuhao na otvorenoj vatri ili kak je baka to znala pripremati ga na “šparetu” na drva, kaj je zahtijevalo dugo i polagano kuhanje. Ova tradicija se zadržala do danas, a mnogi smatraju da ričet kuhan na laganoj vatri ima bolji okus.
Ukratko, polagano kuhanje je ključno za dobivanje autentičnog i ukusnog ričeta s kremastom teksturom i bogatim okusom. Posluživanje je full jednostavno. Bitno je da nakon kuhanja, ostavite ričet da odstoji barem 15 minuta kako bi se okusi proželi.
Recept :
Sastojci:
- 250 g graha (više o tome na dnu teksta)
- 250 g ječma
- 200 g suhog mesa (slanina, kobasice, rebra)
- 1 veliki luk
- 2 mrkve
- 1 korijen celera
- 2-3 krumpira
- 2 češnja češnjaka
- 1 lovorov list
- 1 žličica mljevene slatke paprike
- ½ žličice mljevenog kima
- Sol i papar po ukusu
- Voda ili temeljac
- Ulje ili svinjska mast
Priprema:
- Ok, ječam i grah namočite u hladnoj vodi preko noći kak smo već prije spomenuli.
- Luk nasjeckajte na sitno, mrkvu i celer narežite na kockice, a krumpir ogulite i narežite na veće komade. Češnjak protisnite ili nasjeckajte. Suho meso narežite na manje komade.
- U većem loncu zagrijte malo ulja ili svinjske masti. Dodajte luk i suho meso te pržite na srednje jakoj vatri dok luk ne omekša, a meso ne porumeni.
- Dodajte ječam i grah (ocijeđene od vode u kojoj su se namakali) u lonac. Kratko popržite uz miješanje.
- Dodajte mrkvu, celer, krumpir, češnjak, lovorov list, slatku papriku i kim. Promiješajte i pirjajte još nekoliko minuta.
- Ulijte dovoljno vode ili temeljca da prekrije sve sastojke. Zakuhajte, a zatim smanjite vatru na lagano i kuhajte poklopljeno oko 1,5 – 2 sata, odnosno dok ječam i grah ne omekšaju. Povremeno promiješajte i po potrebi dolijte još tekućine.
- Pred kraj kuhanja, začinite ričet solju i paprom po ukusu.
- Nakon kuhanja, maknite lonac s vatre i ostavite ričet da odstoji barem 15 minuta prije posluživanja.
Izbor “bažula” (graha) za ričet je stvar ukusa, ali i tradicije u određenim krajevima. Evo nekoliko vrsta graha koje se često koriste za pripremu ričeta i njihovih karakteristika:
Bijeli grah:
- Okus: Neutralan, blago slatkast.
- Tekstura: Nakon kuhanja postaje mekan i kremast, idealan za zgušnjavanje ričeta.
- Dostupnost: Lako dostupan tijekom cijele godine.
Šareni grah (Trešnjevac):
- Okus: Blago slatkast, s orašastim notama.
- Tekstura: Zadržava oblik nakon kuhanja, ali postaje mekan.
- Tradicija: Često se koristi u tradicionalnim receptima za ričet, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Grah tetovac:
- Okus: Sličan bijelom grahu, ali s malo izraženijim okusom.
- Tekstura: Krupnija zrna, zadržavaju oblik nakon kuhanja.
- Priprema: Pogodan za duže kuhanje, idealan za ričet.
Grah biserac:
- Okus: Blago slatkast, s finom aromom.
- Tekstura: Sitnija zrna, brzo se skuha.
- Tradicija: Tradicionalno se koristio za ričet u nekim dijelovima Hrvatske.
Svježi grah će se brže skuhati, ali suhi grah je dostupniji tijekom cijele godine. Birajte grah koji je cijeli, bez oštećenja i nečistoća. Bez obzira koju vrstu graha odabrali, preporučujem obavezno namakanje preko noći kako bi se skratilo vrijeme kuhanja i poboljšala probavljivost.
U konačnici, najbolji grah za ričet je onaj koji vam se najviše sviđa. Eksperimentirajte s različitim vrstama i pronađite onu koja će vašem ričetu dati savršen okus i teksturu.
Ričet je više od jela – on je poema o jednostavnosti, oda tradiciji i zagrljaj topline u hladnim danima. Neka vas miris kuhanog ječma i graha vrati u bezbrižno djetinjstvo, u bakinu kuhinju punu ljubavi i smijeha. Skuhajte ričet, podijelite ga s dragim ljudima i uživajte u svakom zalogaju ove zimske bajke.
