Danas ponovno zaranjamo u fascinantan svijet molekularne gastronomije i otkrivamo kaj je to sferifikacija. Možda na prvu zvuči komplicirano, ali vjerujte mi, s malo strpljenja i prakse, i vi možete stvoriti jestive, eksplozivne kuglice okusa u vlastitoj kuhinji.
No započetak kaj je to sferifikacija?
Sferifikacija je tehnika koju je popularizirao legendarni chef Ferran Adrià u svom restoranu elBulli. Riječ je o procesu kontroliranog želiranja tekućine koja, zahvaljujući reakciji s kalcijevom kupkom, formira sferne oblike. Rezultat? Male kuglice s tankom, geliranom membranom koje doslovno eksplodiraju u ustima, oslobađajući intenzivne okuse. Zamislite “kavijar” od maslinovog ulja, od manga ili čak naranče! Mogućnosti za stvaranje “lažnog kavijara” su zaista beskrajne.
Sferifikacija je u principu kuharska tehnika kojom pretvaramo tekućinu u kuglice, male ili velike, koje imaju tanku opnu izvana, a unutra su i dalje tekuće. Ta opna drži oblik kuglice, a kad je zagrizeš, tekućina unutra ti “eksplodira” u ustima. Radimo to tako da tekućinu pomiješamo s alginatom, prirodnim zgušnjivačem, i onda je kapamo u kupku s kalcijem. Kalcij reagira s alginatom i stvori se ta tanka opna oko kapljice, i eto ti kuglice! A ako je tekućina već puna kalcija, onda nju kapamo u alginatnu kupku – to zovemo obrnuta sferifikacija. Ok da pojasnim malo detaljnije jer postoje tri osnovne tehnike sferifikacije.
Za početak krenimo s Osnovnom sferifikacijom
Osnovna sferifikacija je idealna za tekućine koje ne sadrže kalcij. U ovoj tehnici, tekućina s dodatkom natrijevog alginata (prirodni polisaharid koji se dobiva iz smeđih algi) kaplje se u kalcijevu kupku. Alginat reagira s kalcijem i stvara tanku membranu oko kapljice tekućine, formirajući sferu.
Osnovna sferifikacija, u usporedbi s obrnutom, ima nekoliko specifičnih prednosti koje je čine korisnom tehnikom u određenim situacijama. Evo nekih ključnih prednosti osnovne sferifikacije iz perspektive kuhara:
Brzina i jednostavnost za manje količine
- Brza reakcija: Osnovna sferifikacija je brža. Kuglice se formiraju gotovo trenutno u kalcijevoj kupki. To je idealno kad ti treba samo manja količina sferificiranog proizvoda, recimo za ukrašavanje jela. Ne moraš čekati dugo kao kod obrnute.
- Jednostavnija priprema: Ne trebaš dodavati kalcij direktno u tekućinu koju sferificiraš, kaj pojednostavljuje proces, pogotovo kad radiš s delikatnim okusima koje bi dodatak kalcija mogao promijeniti.
Bolja za delikatne okuse:
- Manji utjecaj na okus: Kod osnovne sferifikacije, kalcijeva sol se nalazi u kupki, a ne u samoj tekućini. To znači da je manja šansa da će utjecati na izvorni okus tekućine koju želiš pretvoriti u kuglice, kaj je ključno kad radiš s finim i suptilnim aromama
“Čišći” izgled:
- Prozirnije sfere: Kod osnovne sferifikacije, membrane kuglica su često prozirnije i čišće, jer u tekućini nema kalcijevih soli koje mogu lagano zamutiti izgled. To je estetski poželjno kod nekih jela.
Idealna za tekućine s niskim udjelom kalcija:
- Prirodno rješenje: Osnovna sferifikacija je savršena za tekućine koje prirodno imaju nizak udio kalcija, poput voćnih sokova, biljnih čajeva i većine umaka na bazi povrća. Ne trebaš dodavati ništa kaj bi moglo poremetiti prirodni balans.
Dugotrajnije čuvanje :
- Da biste sačuvali okus sferificiranih kuglica, nemojte ih čuvati u vodi. Opna kuglica je propusna, pa će voda ulaziti unutra, a okus izlaziti van. Najbolje je kuglice čuvati u istoj tekućini od koje su napravljene, ali bez dodanog alginata i kalcija. Tako se okus neće razrijediti. Druga opcija je čuvanje u ulju. Ulje se ne miješa s vodom, pa neće biti razrjeđivanja. Hoćete li koristiti ulje, ovisi o tome kakav okus imaju kuglice i kako ćete ih poslužiti.
Da sažmemo, kada je osnovna sferifikacija bolji izbor?
U praksi, osnovna sferifikacija je idealna kada:
- Radiš s malim količinama i treba ti brzi rezultat.
- Želiš minimalno utjecati na izvorni okus tekućine.
- Radiš s tekućinama koje prirodno nemaju puno kalcija.
- Želiš prozirnije i vizualno čišće kuglice.
Važno je napomenuti da iako osnovna sferifikacija ima svoje prednosti, membrane su tanje i osjetljivije nego kod obrnute sferifikacije, a kuglice nisu pogodne za dugotrajno čuvanje i potrebno ih je relativno brzo iskoristiti jer će se inace previše stvrdnuti. Treba odvagnuti prednosti i nedostatke ovisno o specifičnim potrebama jela koje pripremaš.

Tu dolazimo do Obrnute sferifikacije
Obrnuta sferifikacija koristi se za tekućine bogate kalcijem (mliječni proizvodi, npr.) ili alkoholom. U ovom slučaju, tekućina se miješa s kalcijevom soli (kalcijev laktat ili kalcijev glukonat), a zatim se kaplje u kupku s natrijevim alginatom.
Obrnuta sferifikacija, iako na prvu možda djeluje kompliciranije, ima brojne prednosti koje je čine nezamjenjivom tehnikom u kuhinji, pogotovo za nas profesionalne kuhare. Evo zašto je obrnuta sferifikacija često bolji izbor:
Dugotrajnost i stabilnost sferica:
- Čvršće membrane: Kuglice napravljene obrnutom sferifikacijom imaju znatno čvršće i deblje membrane. To ih čini otpornijima na pucanje i deformacije.
- Zaustavljeni proces geliranja: Ključna prednost je to kaj se, nakon kaj se kuglice formiraju i isperu iz alginatne kupke, proces geliranja zaustavlja. To znači da kuglice neće postati pretvrde s vremenom, kao što se događa kod osnovne sferifikacije.
- Mogućnost dužeg čuvanja: Zahvaljujući stabilnosti, kuglice se mogu čuvati u tekućini (idealno u ulju ili originalnoj tekućini od koje su napravljene) i do nekoliko dana, a da zadrže savršenu teksturu. To je ogromna prednost u profesionalnim kuhinjama gdje je priprema unaprijed često neophodna.
Bolja za tekućine bogate kalcijem i alkoholom:
- Prirodni afinitet: Obrnuta sferifikacija je idealna za tekućine koje su prirodno bogate kalcijem, poput mliječnih proizvoda (mlijeko, jogurt, vrhnje). Kalcij je već prisutan, pa se savršeno uklapa u proces.
- Alkoholna pića: Alkohol ometa proces geliranja kod osnovne sferifikacije. Kod obrnute, alkohol nije problem, pa se mogu sferificirati likeri i druga alkoholna pića.
Raznolikost tekstura:
- Deblja membrana: Debljina membrane kod obrnute sferifikacije može se donekle kontrolirati vremenom koje kuglice provedu u alginatnoj kupki. To omogućuje stvaranje različitih tekstura, od mekših do čvršćih kuglica.
- Kremastije punjenje: Zbog deblje opne i stabilnosti, unutarnja tekstura kuglica može biti kremastija i gušća, kaj otvara nove mogućnosti za kreativne kombinacije.
Širok raspon primjena:
- Topla jela: Zahvaljujući čvršćoj membrani, kuglice napravljene obrnutom sferifikacijom bolje podnose toplinu. Mogu se dodavati u topla jela bez straha da će se raspasti (iako ni tu ne treba pretjerivati s temperaturom).
- Kompleksnije kreacije: Stabilnost i raznolikost tekstura otvaraju vrata za kompleksnije kulinarske kreacije koje uključuju sferificirane elemente.
Kada je obrnuta sferifikacija najbolji izbor?
U kuhinji ćeš se odlučiti za obrnutu sferifikaciju kada:
- Ti treba dugotrajna stabilnost i želiš kuglice pripremiti unaprijed.
- Radiš s tekućinama koje su bogate kalcijem ili alkoholom.
- Želiš čvršće i otpornije kuglice.
- Planiraš kuglice uključiti u topla jela (umjereno).
- Želiš raznolikost tekstura i kremastije punjenje.
Zaključak:
Obrnuta sferifikacija je moćan alat u rukama iskusnog kuhara. Iako zahtijeva malo više planiranja, njene prednosti u pogledu stabilnosti, dugotrajnosti i širine primjene čine je nezamjenjivom tehnikom za postizanje vrhunskih gastronomskih rezultata. Razumijevanje prednosti i ograničenja svake tehnike ključno je za odabir prave metode za svako jelo i postizanje željenog efekta. E, a pazi sad kaj slijedi.

Frozen Reverse Spherification (smrznuta obrnuta sferifikacija) je naprednija tehnika sferifikacije koja, kao što i samo ime govori, uključuje zamrzavanje u procesu obrnute sferifikacije. Ova metoda, iako malo kompleksnija, nudi određene prednosti u odnosu na klasičnu obrnutu sferifikaciju, a posebice u pogledu jednostavnijeg oblikovanja kuglica i mogućnosti stvaranja zanimljivih teksturalnih efekata.
Kako funkcionira Frozen Reverse Spherification?
Kod klasične obrnute sferifikacije, tekućina obogaćena kalcijevom soli se kaplje u alginatnu kupku. U frozen reverse sferifikaciji, postupak je modificiran na sljedeći način:
- Priprema tekućine s kalcijem: Tekućina koju želimo sferificirati (npr. voćni pire, umak) se pomiješa s kalcijevim laktatom ili glukonatom, baš kao i kod klasične obrnute sferifikacije.
- Zamrzavanje u kalupima: Umjesto da se tekućina odmah kaplje u alginatnu kupku, ona se ulijeva u male, polukuglaste silikonske kalupe (ili čak u kalupe za led) i stavlja u zamrzivač dok se potpuno ne zamrzne.
- Priprema alginatne kupke: Dok se tekućina zamrzava, priprema se standardna alginatna kupka (natrijev alginat otopljen u vodi).
- Sferifikacija: Zamrznute polukugle (ili kocke) se pažljivo vade iz kalupa i ubacuju u alginatnu kupku.
- Otapanje i formiranje membrane: Kako se zamrznuta tekućina polako otapa u alginatnoj kupki, kalcijevi ioni reagiraju s alginatom i formiraju membranu oko tekuće jezgre.
- Ispiranje: Nakon nekoliko minuta (ovisno o veličini i željenoj debljini membrane), sfere se vade iz alginatne kupke i ispiru u čistoj vodi.
Prednosti Frozen Reverse Spherification:
- Lakše oblikovanje savršenih kuglica: Zamrzavanjem tekućine u kalupima osigurava se pravilan i ujednačen oblik kuglica, kaj je u konačnici teže postići kod klasične obrnute sferifikacije gdje se tekućina kaplje ručno.
- Veća kontrola nad veličinom: Veličina kuglica se jednostavno kontrolira odabirom kalupa odgovarajuće veličine.
- Manje otpada: Nema neuspjelih kapljica koje se ne formiraju u pravilne kuglice, kao što se ponekad događa kod ručnog kapanja.
- Zanimljive teksture: Moguće je postići interesantne teksturalne efekte, poput djelomično zamrznute jezgre unutar kuglice, što pruža jedinstven osjećaj u ustima. Kuglicu je potrebno onda izvaditi iz alginatne kupke u trenutku kad se stvorio dovoljno debeli sloj membrane a da se kuglica još nije u potpunosti otopila.
- Idealna za veće sfere: Ova tehnika je posebno korisna kada se žele napraviti veće sfere, koje je teško formirati klasičnom metodom.
Nedostaci:
- Duže vrijeme pripreme: Potrebno je uračunati vrijeme za zamrzavanje tekućine.
- Potreba za kalupima: Neophodni su silikonski kalupi odgovarajućeg oblika i veličine.
Primjena:
Frozen Reverse Spherification je odlična tehnika za:
- Izradu savršeno oblikovanih sferičnih zalogaja.
- Kreiranje deserata s tekućom ili djelomično zamrznutom jezgrom.
- Pripremu koktela s atraktivnim i ukusnim sferama.
- Dodavanje teksturalne kompleksnosti raznim jelima.
Zaključak:
Frozen Reverse Spherification je napredna tehnika koja zahtijeva malo više planiranja i opreme, ali nudi i brojne prednosti u odnosu na klasičnu obrnutu sferifikaciju. Ako tražiš način da unaprijediš svoje vještine sferifikacije i postigneš još preciznije i zanimljivije rezultate, svakako je isprobaj. Ok sad idemo na treću metodu sferifikacije.
Sferifikacija agarom: Čvrste i stabilne kuglice za topla i hladna jela
Nakon što smo zaronili u svijet alginata i kalcija, vrijeme je da istražimo još jednu fascinantnu tehniku sferifikacije – onu s agar-agarom i hladnim uljem. Ova metoda, poznata i kao hladna uljna sferifikacija, otvara nam vrata prema čvrstim,stabilnim kuglicama savršenima za razna jela, a posebno je korisna kada želimo sferificirane elemente poslužiti u toplim jelima.
No kaj je to agar-agar?
Agar-agar je prirodni zgušnjivač biljnog podrijetla, dobiven iz crvenih algi. Za razliku od želatine, agar-agar je veganski i ima puno jaču moć želiranja. Ono što ga čini posebnim za ovu tehniku jest njegova termostabilnost – gel formiran s agarom otporan je na više temperature, što znači da se vaše kuglice neće otopiti u toplim juhama ili umacima.
Ok evo kako funkcionira hladna uljna sferifikacija
Princip je sveden na svega par koraka, te je zbog toga naprosto genijalan:
- Otopi i zagrij: Tekućinu koju želiš sferificirati (voćni sok, juhu, umak) zagriješ i u njoj otopiš agar-agar u prahu.
- Hladi ulje: Visoku i usku posudu napuniš biljnim uljem neutralnog okusa i dobro ga ohladiš u zamrzivaču (barem 30-60 minuta). Ulje mora biti ledeno, ali ne smrznuto.
- Kap po kap: Vruću tekućinu s agarom pažljivo, kap po kap, dodaješ u ledeno ulje pomoću šprice, pipete ili bočice s uskim grlom.
- Čarolija hlađenja: Kako kapljice tonu kroz hladno ulje, agar se u dodiru s hladnoćom trenutno steže i formira savršene kuglice.
- Isperi i uživaj: Kuglice nježno izvadiš iz ulja, lagano ispereš u hladnoj vodi i spreman si za serviranje.
Zašto odabrati sferifikaciju agarom?
- Termostabilnost: Kuglice su otporne na toplinu, što ih čini idealnim za topla jela.
- Jednostavnost: Tehnika je relativno laka za izvođenje, s lako dostupnim sastojcima.
- Bez kalcija: Savršena opcija kada želiš izbjeći interakciju s kalcijem.
- Čvrsta tekstura: Dobivaš kuglice čvrste, želatinozne teksture koje pružaju zanimljiv kontrast u jelima.
- Veganska opcija: Agar-agar je biljnog podrijetla, pa je ova tehnika pogodna za veganska jela.
Savjeti za savršene agar kuglice:
- Prava koncentracija: Količina agar-agara ovisi o željenoj čvrstoći. Za početak, probaj s 1-2% agara u odnosu na ukupnu količinu tekućine (1-2g agara na 100ml tekućine). Ja osobno koristim 1,5% agara na 100 ml tekućine.
- Visina je bitna: Koristi visoku i usku posudu za ulje kako bi kapljice imale dovoljno vremena da se formiraju u kuglice dok tonu.
- Hladno, hladnije: Što je ulje hladnije, to će se kuglice brže i pravilnije formirati.
- Ne žuri: Kapaj tekućinu polako i strpljivo kako bi se formirale lijepo odvojene kuglice.
- Isperi dobro: Nakon formiranja, kuglice lagano, ali dobro isperi u hladnoj vodi kako bi uklonio/la višak ulja.
- Precizno vaganje: Koristi digitalnu kuhinjsku vagu za precizno mjerenje agar-agara. Male razlike u količini mogu utjecati na konačnu teksturu.
- Vrsta tekućine: Imaj na umu da i sama tekućina koju sferificiraš može utjecati na potrebnu količinu agara. Gušće tekućine ili one s višim udjelom šećera mogu zahtijevati malo više agara.
- Potpuno otapanje: Pobrini se da se agar-agar u potpunosti otopi u vrućoj tekućini prije nego što kreneš s kapanjem u ulje. Dobro miješaj dok se sve grudice ne razbiju. Tekućinu s agarom potrebno je zagrijati skoro do vrenja (pazi da ne provrije) kako bi se agar aktivirao. Preporučam korištenje termometra.
- Eksperimentiranje: Najbolji način da pronađeš idealnu teksturu je eksperimentiranje. Slobodno isprobavaj različite koncentracije agar-agara dok ne postigneš željeni rezultat.
Zaključak:
Sferifikacija agarom je uzbudljiva tehnika koja proširuje granice kulinarske kreativnosti. Njene prednosti, poput jednostavnosti i termostabilnosti, čine je odličnim izborom za kuhare svih razina, od početnika do majstora molekularne gastronomije.

Ok, super, kaj sve treba i kak da počnem
Za sferifikaciju, bez obzira na metodu koju odabereš, trebat će ti određeni sastojci i oprema. Evo popisa svega što ti je potrebno, podijeljenog prema različitim tehnikama:
I. OSNOVNA I OBRNUTA SFERIFIKACIJA (ALGINAT/KALCIJ):
Sastojci:
- Natrijev alginat: Natrijev alginat predstavlja natrijevu sol alginata, polisaharida prisutnog u morskim algama. Alginat spada u skupinu hidrokoloida, odnosno tvari koje u kontaktu s vodom formiraju gelove ili guste otopine. Međutim, za razliku od drugih hidrokoloida poput želatine ili škroba, alginat za geliranje zahtijeva prisutnost određenih iona, poput kalcijevih. (gdje kupiti)
- Kalcijeva sol: Prilikom sferifikacije, važno je znati da različite kalcijeve soli sadrže različite količine kalcija. To znači da ćete morati prilagoditi količinu soli ovisno o vrsti koju koristite kako biste dobili istu koncentraciju kalcija u otopini. Na primjer, kalcijev klorid ima oko 36% kalcija, a kalcijev glukonat laktat samo oko 9%. Dakle, za istu jačinu kalcijeve otopine, trebat će vam otprilike četiri puta više kalcijevog glukonat laktata nego kalcijevog klorida. Također, imajte na umu da kalcijev klorid može biti gorak, pa ga je dobro isprati s kuglica nakon direktne sferifikacije. Za obrnutu i smrznutu obrnutu sferifikaciju, bolji je izbor kalcijev glukonat jer je neutralnog okusa.
- Za osnovnu sferifikaciju: Kalcijev klorid (CaCl2) – najčešće korišten, daje pomalo gorak okus u većim koncentracijama. (gdje kupiti)
- Za obrnutu sferifikaciju: Kalcijev laktat ili kalcijev glukonat – bolji izbor za okus, jer ne ostavljaju gorčinu. (gdje kupiti)
- Tekućina za sferifikaciju: Bilo koja tekućina čiji okus želiš pretvoriti u kuglice (voćni sok, juha, umak, alkohol…).
- Destilirana voda: Destilirana voda je najbolji izbor za sferifikaciju, pogotovo kod obrnute i smrznute obrnute sferifikacije jer eliminira prisutnost neželjenih minerala (posebno kalcija) i nečistoća, osiguravajući konzistentnost, čistoću i bolju kontrolu nad procesom geliranja. Iako se u nekim slučajevima, posebno kod direktne sferifikacije, može koristiti i filtrirana ili flaširana voda s niskim udjelom minerala, destilirana voda je ipak najsigurniji i najpouzdaniji izbor za besprijekorne rezultate u sferifikaciji.
- (Opcionalno) Natrijev citrat: za regulaciju pH vrijednosti tekućine, ako je previše kisela. Kod direktne sferifikacije, pH vrijednost tekućine s okusom je od ključne važnosti. Naime, pri pH vrijednosti nižoj od 3.6, alginat ima tendenciju pretvorbe u alginsku kiselinu, svoj netopivi oblik. Ta transformacija ometa hidrataciju alginata i rezultira povećanjem viskoznosti tekućine, što otežava formiranje pravilnih i estetski privlačnih kapljica. Kako bi se to spriječilo, u tekućinu se dodaju alkalni sastojci poput natrijevog citrata ili natrijevog heksametafosfata, koji se ponekad nazivaju i puferskim solima. Njihova uloga je podizanje pH vrijednosti tekućine iznad 3.6 prije dodavanja natrijevog alginata. Alkalne soli dodaju se postupno, u malim količinama, dok se ne postigne optimalna pH vrijednost. Precizno mjerenje pH vrijednosti moguće je provesti pomoću jeftinog lakmus papira ili relativno pristupačnog ručnog pH metra. Alternativno, smanjenje kiselosti može se detektirati i degustacijom. (gdje kupiti)
Oprema: (gdje kupiti)
- Precizna digitalna vaga: Za precizno mjerenje sastojaka (nužno!).
- Štapni mikser ili blender: Za temeljito miješanje alginata i kalcijevih soli s tekućinom.
- Žlice za doziranje ili šprice (različitih veličina): Za oblikovanje kuglica različitih dimenzija. Mogu se koristiti i kapaljke ili bočice s uskim grlom.
- Posude za kupke: Najmanje dvije – jedna za alginatnu, druga za kalcijevu kupku.
- Cjedilo ili žlica s rupicama: Za vađenje kuglica iz kupke.
- Posuda s čistom vodom: Za ispiranje kuglica.
II. SFERIFIKACIJA AGAROM (HLADNA ULJNA SFERIFIKACIJA):
Sastojci:
- Agar-agar u prahu: Prirodni zgušnjivač dobiven iz algi. (gdje kupiti)
- Tekućina za sferifikaciju: Bilo koja tekućina koju želiš pretvoriti u kuglice.
- Biljno ulje neutralnog okusa: Za hlađenje i formiranje kuglica (npr. suncokretovo). Trebati će ti veća količina ulja – ovisno o volumenu tekućine koju sferificiraš, pripremi barem 1 litru ulja.
Oprema:
- Precizna digitalna vaga: Za mjerenje agar-agara.
- Lončić: Za zagrijavanje tekućine i otapanje agar-agara.
- Visoka i uska posuda: Za hlađenje ulja (idealno staklena, da se vidi proces formiranja kuglica).
- Šprice, pipete ili bočice s uskim grlom: Za kapanje tekućine u ulje.
- Cjedilo ili žlica s rupicama: Za vađenje kuglica iz ulja.
- Posuda s hladnom vodom: Za ispiranje kuglica.
- Zamrzivač: Za hlađenje ulja
Dodatni savjeti:
- Priprema: Prije nego što kreneš, dobro prouči recept i pripremi sve sastojke i opremu.
- Strpljenje: Sferifikacija zahtijeva malo prakse, stoga se nemoj obeshrabriti ako ti ne uspije iz prve.
- Čistoća: Pobrini se da su sva oprema i posude čiste kako bi se izbjegle neželjene reakcije.

Stigli smo do kraja našeg putovanja kroz fascinantan svijet sferifikacije. Nadam se da sam vam uspio približiti ovu tehniku i potaknuti vas da se i sami okušate u kreiranju jestivih “bisera”. Od jednostavnih voćnih “kavijara” do kompleksnijih sfera koje obogaćuju i slatka i slana jela, sferifikacija otvara vrata potpuno novim dimenzijama okusa i tekstura.
Kao što smo vidjeli, sferifikacija nije samo rezervirana za vrhunske chefove u elitnim restoranima. Uz malo strpljenja, prave sastojke i nekoliko osnovnih alata, i vi možete unijeti dašak molekularne gastronomije u svoju kuhinju. Bilo da se odlučite za klasičnu metodu s alginatom i kalcijem, ili pak za onu s agar-agarom i hladnim uljem, siguran/na sam da ćete uživati u procesu i oduševiti svoje goste.
Ne zaboravite, ključ uspjeha leži u eksperimentiranju. Isprobavajte različite tekućine, omjere sastojaka i tehnike dok ne pronađete kombinaciju koja vam najviše odgovara. Ne bojte se pogriješiti – svaka “neuspjela” kuglica je korak bliže savršenstvu.
Sferifikacija je više od pukog kulinarskog trenda. To je poziv na igru, istraživanje i pomicanje granica kreativnosti u kuhinji. Stoga, zasučite rukave, oslobodite svog unutarnjeg chefa i upustite se u ovu uzbudljivu gastronomsku avanturu.
Veselim se vidjeti vaše kreacije i čuti vaša iskustva. Podijelite fotografije i dojmove u komentarima na našoj fejs stranici. Koje ste tekućine sferificirali? Koja vam je metoda najdraža? Imate li neki trik za podijeliti? Ne ustručavajte se pitati ako trebate dodatne savjete. Nastavimo zajedno otkrivati čaroliju sferifikacije.