Jagode – džem i konzerviranje

Za nas koji živimo u kontinentalnoj hrvatskoj, štandovi s jagodama su prvi opipljivi dokaz da je lijepo sunčano vrijeme doista stiglo. Ove krhke bobice, pune vode i šećera, vole jednako i ljudi i populacija mikroba koja broji milijune. Da biste uživali u jagodama, morate biti brzi, jer nevidljivo carstvo bakterija i plijesni jednako ih čeka. Svaki trenutak kada vaša količina bobičastog voća stoji na pultu, enzimsko propadanje čini ih sve osjetljivijima na mikrobnu kolonizaciju. To je utrka s vremenom koja određuje tko će prvi pojesti bobicu: vi ili mikrobi. 

Klikni za više

Par riječi o fermentaciji mliječne kiseline- kako kiseliti povrće

Što je zajedničko namirnicama poput korejskog kimchija, kiselog kupusa, umeboshija, jogurta, polukiselih kiselih krastavaca s koprom, ukiseljenih čilija ili čak ukiseljenih borovnica u Nomi? Svi su kiseli, naravno, ali ne tako opresivno; totalno su funky i opori, ali jednostavno ukusni; a njihovo postojanje ovisi o dinamičnom odnosu između bakterija i okolnog okoliša. Ove namirnice fermentiraju bakterije mliječne kiseline (LAB-lactic acid bacteria) ili lakto-fermentirane. Ali što je LAB fermentacija? Kako radi? I zašto nam je to važno? 

Klikni za više

Kako nabrusiti nož

Za početak, ukratko objasnimo terminologiju: kamenje za oštrenje i kamen za brušenje znače potpuno isto, a “brusiti” je zastarjeli izraz za “oštrenje”. Vodeno kamenje je podkategorija ovog kamenja i obično, ali ne uvijek, dolazi iz Japana. Općenito, treba ih koristiti u kombinaciji s vodom jer to stvara bljuzgavu površinu na vrhu kamena jer se abrazivne čestice oslobađaju – ta je “kaša” zasićena oštrim česticama, čineći oštrenje lakšim i bržim, dok uklonjene metalne čestice treba odmah ocijediti.

Klikni za više

Japanski kuharski noževi – vrste i savjeti 

Japanski kuhinjski noževi razvili su se iz jednostavnih, teških oštrica (slično Debi), koje dolaze u mnogo promišljenih oblika koji se koriste za točno određene zadatke. Veliki klasični trio su Deba, Usuba i Yanagiba, koji su posebno korisni za tradicionalnu japansku kuhinju ali itekako primjenjivi kod svakodnevnog rada u našim kuhinjama. U prošlom tekstu smo utvrdili da volim japanske kuharske noževe pa stoga počet ćemo s noževima koji se najčešće koriste, a nastaviti s noževima za specifične zadatke. 

Klikni za više

Osnovni kuharski pribor – Chef’s Knife

Noževi su osnovni kuhinjski alat koji se koristi za sjeckanje, rezanje na kriške i kockice. A jedini nož koji bi svaki kuhar trebao imati je kuharski nož tzv “Chef’s Knife”. Ove svestrane oštrice obično su dugačke oko dvadeset cm i dolaze u iznenađujućoj raznolikosti oblika i veličina. Ovaj se tekst fokusira na japanski i zapadnjački stil, koji imaju suptilne, ali važne razlike o kojima vrijedi znati. 

Klikni za više

Pačja prsa pečena u tavi s umakom od naranče

Za razliku od piletine, pačja prsa imaju nijansu i teksturu sličnu onoj crvenog mesa i sigurna su za konzumiranje srednje pečena, stoga slobodno ih papajte medium.. Savršeno pečena pačja prsa imat će vlažno i sočno meso, sa sočnom i hrskavom kožom. Prvi korak je zarezivanje masnoće kako bi se učinkovitije mast otopila u tavi. Ova gusta masnoća, kada se pretopi u tanak i sočan sloj ispod hrskave kože, kulinarsko je čudo, ali lako možete dobiti previše dobre stvari. Zarezivanje daje masti veću izloženost toplini povećanjem površine, omogućujući joj brže otapljanje. 

Klikni za više

Znanost o marinadama – Isplati li se mariniranje?

Mariniranje ima dvije osnovne funkcije. Djeluje kao salamura jer sol u marinadi prodire u meso i potpunije ga začinjava, pomažući u osiguravanju sočnosti čak i nakon kuhanja. Idealno vrijeme mariniranja za učinak salamure je između jednog i osam sati. Marinade su inače samo površinska obrada, jer iako meso marinirate marinada neće značajno prodrijeti u meso.

Klikni za više